IP adresa je jedinstveni numerički identifikator koji se dodjeljuje svakom uređaju spojenom na računalnu mrežu koja za komunikaciju koristi internetski protokol.
IP adresa je jedinstveni skup brojeva koji identificira uređaj na mreži, poput telefona ili računala. To je poput telefonskog broja koji omogućuje uređajima da međusobno komuniciraju putem interneta.
IP adresa je jedinstveni identifikator koji se dodjeljuje svakom uređaju spojenom na internet. Služi kao digitalna adresa, omogućujući uređajima da međusobno komuniciraju putem interneta. Akronim IP označava internetski protokol, što je skup pravila i postupaka koji upravljaju prijenosom podataka putem interneta.
Svakom uređaju koji je spojen na internet, bilo da se radi o računalu, pametnom telefonu ili IoT uređaju, dodjeljuje se IP adresa. Ova se adresa koristi za identifikaciju uređaja i usmjeravanje podataka do i od njega. IP adrese su bitne za komunikaciju putem interneta jer omogućuju uređajima slanje i primanje paketa podataka s drugih uređaja na mreži. Bez IP adresa bilo bi nemoguće da uređaji međusobno komuniciraju putem interneta.
Što je IP adresa?
Definicija
IP adresa ili adresa internetskog protokola jedinstveni je identifikator koji se dodjeljuje svakom uređaju spojenom na mrežu koja koristi TCP/IP protokol. To je 32-bitni ili 128-bitni broj koji se koristi za identifikaciju uređaja na mreži i za olakšavanje komunikacije između uređaja. IP adrese su predstavljene u binarnom ili decimalnom formatu.
Vrste IP adresa
Postoje dvije vrste IP adresa: javne i privatne. Javne IP adrese dodjeljuje Internet Assigned Numbers Authority (IANA) i koriste se za identifikaciju uređaja na javnom internetu. Privatne IP adrese koriste se za identifikaciju uređaja na privatnoj mreži i nisu dostupne s javnog interneta.
Javne naspram privatnih IP adresa
Javne IP adrese su jedinstvene i globalno prepoznate, dok su privatne IP adrese jedinstvene samo unutar određene mreže i nisu globalno prepoznate. Javne IP adrese koriste se za pristup internetu, dok se privatne IP adrese koriste za olakšavanje komunikacije između uređaja na privatnoj mreži.
Statičke naspram dinamičkih IP adresa
Statičke IP adrese ručno se dodjeljuju uređaju i ostaju konstantne, dok dinamičke IP adrese dodjeljuje DHCP poslužitelj i mogu se mijenjati tijekom vremena. Statičke IP adrese obično se koriste za poslužitelje i druge uređaje koji zahtijevaju stalnu adresu, dok se dinamičke IP adrese koriste za uređaje koji ne zahtijevaju stalnu adresu.
Zaključno, IP adresa je jedinstveni identifikator koji se dodjeljuje svakom uređaju spojenom na mrežu. Postoje dvije vrste IP adresa: javna i privatna, te dvije vrste dodjele IP adresa: statička i dinamička. Razumijevanje IP adresa ključno je za učinkovitu komunikaciju između uređaja na mreži.
Kako rade IP adrese
IP adrese su bitna komponenta interneta. Omogućuju uređajima da međusobno komuniciraju i da se povežu na internet. U ovom odjeljku raspravljat ćemo o tome kako IP adrese rade i njihovoj ulozi u usmjeravanju, ISP-u i poslužiteljima te komunikaciji.
Usmjeravanje
Usmjeravanje je proces usmjeravanja paketa podataka s jedne mreže na drugu. IP adrese igraju ključnu ulogu u usmjeravanju tako što identificiraju izvor i odredište paketa podataka. Svaki uređaj spojen na mrežu ima jedinstvenu IP adresu, koja usmjerivačima pomaže odrediti kamo poslati pakete podataka.
ISP i poslužitelji
Davatelji internetskih usluga (ISP) i poslužitelji igraju značajnu ulogu u funkcioniranju IP adresa. ISP-ovi dodjeljuju IP adrese uređajima spojenim na njihovu mrežu, dok poslužitelji koriste IP adrese za komunikaciju s drugim uređajima na internetu. DNS poslužitelji, na primjer, koriste IP adrese za prevođenje imena domena u IP adrese.
komunikacija
IP adrese olakšavaju komunikaciju između uređaja na internetu. Kada uređaj želi komunicirati s drugim uređajem, šalje podatkovni paket koji sadrži odredišnu IP adresu. Usmjerivači koriste ovu IP adresu kako bi odredili najučinkovitiju rutu kojom paket podataka može doći do odredišta.
IP adrese također igraju ključnu ulogu u uspostavljanju veza između uređaja koji koriste TCP/IP protokol. TCP protokol koristi IP adrese za identifikaciju izvora i odredišta paketa podataka i osiguranje njihovog pouzdanog prijenosa.
Zaključno, IP adrese su bitna komponenta interneta i igraju ključnu ulogu u usmjeravanju, ISP-u i poslužiteljima te komunikaciji. Omogućuju uređajima da međusobno komuniciraju i povezuju se s internetom, čineći internet globalnom mrežom međusobno povezanih uređaja.
Konfiguracija IP adrese
Što se tiče konfiguracije IP adrese, postoje dvije glavne vrste: dinamička i statička. U ovom odjeljku istražit ćemo obje vrste konfiguracije i kako ih postaviti različitim metodama.
Konfiguracija dinamičke IP adrese
Dinamičke IP adrese automatski dodjeljuje DHCP poslužitelj kada se uređaj spoji na mrežu. Ovo je najčešća vrsta konfiguracije IP adrese jer ju je jednostavno postaviti i upravljati njome. Kada se uređaj spoji na mrežu, šalje zahtjev DHCP poslužitelju za IP adresom. Poslužitelj tada dodjeljuje dostupnu IP adresu uređaju.
Dinamičke IP adrese korisne su za mreže s velikim brojem uređaja jer omogućuju učinkovito korištenje dostupnih IP adresa. Također su korisni za uređaje koji se često kreću između mreža, poput prijenosnih računala i pametnih telefona.
Konfiguracija statičke IP adrese
S druge strane, statične IP adrese se ručno dodjeljuju uređaju. Ova vrsta konfiguracije je rjeđa jer zahtijeva više truda za postavljanje i upravljanje. Međutim, statičke IP adrese korisne su za uređaje koji zahtijevaju fiksnu IP adresu, kao što su poslužitelji i pisači.
Za postavljanje statičke IP adrese morat ćete znati IP adresu, masku podmreže, zadani pristupnik i adresu DNS poslužitelja za vašu mrežu. Zatim možete ručno unijeti te vrijednosti u mrežne postavke uređaja.
Naredbeni redak i terminal
Operativni sustavi Windows i Linux pružaju sučelja naredbenog retka koja vam omogućuju konfiguriranje IP adresa pomoću naredbenog retka ili terminala. U sustavu Windows možete koristiti naredbu ipconfig za pregled i konfiguraciju IP adresa. U Linuxu možete koristiti naredbu ifconfig za istu svrhu.
Postavke sustava
Desktop i mobilni operativni sustavi također pružaju grafička korisnička sučelja za konfiguriranje IP adresa. U sustavu Windows mrežnim postavkama možete pristupiti klikom na ikonu mreže na programskoj traci i odabirom "Postavke mreže i interneta". U macOS-u mrežnim postavkama možete pristupiti otvaranjem “System Preferences” i klikom na “Network”.
Pametni telefoni, tableti i pametni televizori također pružaju grafička sučelja za konfiguriranje mrežnih postavki. Te se postavke obično mogu pronaći u izborniku "Postavke" uređaja.
Ukratko, konfiguracija IP adrese može se izvršiti dinamički ili statički koristeći različite metode kao što su naredbeni redak, terminal ili grafičko korisničko sučelje. Dinamičke IP adrese automatski dodjeljuje DHCP poslužitelj, dok se statičke IP adrese dodjeljuju ručno. Obje vrste konfiguracije imaju svoje prednosti i nedostatke ovisno o uređaju i zahtjevima mreže.
Sigurnost i privatnost IP adrese
IP adresa i kibernetički kriminal
IP adresa može se koristiti kao identifikator za kibernetičke kriminalce za praćenje i ciljanje pojedinaca. Cyberkriminalci mogu koristiti IP adrese za pokretanje napada poput DDoS (Distributed Denial of Service) napada, krađe identiteta i distribucije zlonamjernog softvera. Kibernetički kriminalci također mogu koristiti IP adrese za pristup osobnim informacijama, krađu podataka i krađu identiteta.
IP adresa i privatnost
IP adrese mogu otkriti mnogo informacija o nečijim mrežnim aktivnostima, uključujući web stranice koje posjećuju, njihovu lokaciju i uređaje koje koriste. To može predstavljati značajan problem u vezi s privatnošću, posebno kada je IP adresa povezana s osjetljivim osobnim podacima.
Kako biste zaštitili svoju privatnost, možete koristiti alate kao što su virtualne privatne mreže (VPN) i proxy poslužitelji. Ovi alati mogu maskirati vašu IP adresu i šifrirati vaše online aktivnosti, otežavajući kibernetičkim kriminalcima da vas prate i ciljaju.
Alati i resursi
Postoji nekoliko dostupnih alata i resursa koji će vam pomoći da provjerite svoju IP adresu i zaštitite svoju privatnost. Neki popularni alati uključuju IP Chicken i WhatIsMyIPAddress.com, koji vam omogućuju da provjerite svoju IP adresu i lokaciju.
Ako ste zabrinuti za svoju online privatnost, također možete koristiti alate kao što je Tor Browser, koji šifrira vaše online aktivnosti i usmjerava ih kroz mrežu poslužitelja kako bi zaštitio vaš identitet i lokaciju.
Osim toga, važno je biti svjestan razlike između zajedničkih IP adresa i namjenskih IP adresa. Zajedničke IP adrese koristi više korisnika, što može otežati praćenje pojedinačnih korisnika. Namjenske IP adrese koristi jedan korisnik i mogu se lakše povezati s osobnim podacima.
Općenito, važno je biti svjestan rizika po sigurnost i privatnost povezanih s IP adresama i poduzeti korake za zaštitu svojih mrežnih aktivnosti.
Više čitanja
IP adresa (adresa internetskog protokola) je numerička oznaka dodijeljena uređaju na mreži koji za komunikaciju koristi internetski protokol. Služi dvije glavne funkcije: identifikaciju mrežnog sučelja i adresiranje lokacije. Uređaji s IP adresom mogu komunicirati s drugim uređajima putem mreže temeljene na IP-u kao što je internet. (izvor: Wikipedija, Životna žica, Kaspersky, Norton)
Povezani pojmovi umrežavanja